Paprati krase našu planetu Zemlju duže nego što možemo da zamislimo. Starije su od četinara, starije od cvetova, starije od skoro svega što danas raste oko nas. Milionima godina preživljavaju ledena doba, suše i promene klime – one su tihe, uporne, nepromenjene.

Danas ih nalazimo po šumama širom naše zemlje, skrivene u hladovini, gde retko ko obrati pažnju na njih. A šteta je, jer paprat ume da oduševi. Njena lepota ne dolazi od cvetova – dolazi od listova, gustih i zelenih, punih detalja koje primetite tek kad se zagledate.

Baš zato sve više ljudi bira paprat i za enterijer. Nešto u njenom obliku smiruje prostor. Možda zato što podseća na šumu, na tišinu, na mesto gde vreme sporije prolazi.

Krupan plan lista paprati sa vidljivim sporama raspoređenim duž naličja listića

Šumski ambijent u vašem vrtu

Imate li veliko drvo u dvorištu, čija krošnja baca hladovinu? Ispod njega je mesto za ovu biljku. Zasadite par paprati i za tren imate deo šume, tu, u sopstvenom vrtu.

Paprat voli tu ulogu. Raste u senci drveta, ispunjava prostor zelenilom i stvara sloj koji dvorište čini življim. Neke vrste narastu i do 150 cm što je dovoljno da dodaju visinu bašti tamo gde ona nedostaje. Zimi listovi uvenu, bokor ostane go, izgleda kao da je sve gotovo. Ali čim dođe proleće, iz zemlje ponovo izbija bujna zelena masa, kao da se ništa nije desilo.

Razmnožavanje paprati

Postoji lak  način da dobijete novu paprat: podelite bokor na dva dela, zasadite ih u posebne saksije i eto – dve biljke umesto jedne. Ovo je klasičan način reprodukcije koji skoro svako od nas zna.  Ali priroda ima svoj, mnogo lepši način. Na donjoj strani listova paprat krije sitne spore – njene prave “semenke”. Kad padnu na vlažno tlo tu već počinje novi život. Bez cveta. Bez semena kakvo poznajemo. Samo taj, drevni proces koji traje otkad postoji ova biljka i to je ono što čini ovu biljku posebnom.

 

Infografika: razmnožavanje paprati deobom bokora i formiranjem spora na listovima

 

Paprati u društvu drugih biljaka

Paprat retko stoji sama – i ne treba da stoji sama. Sjajno izgleda u posudama, na terasi, pored ulaza, u senovitom uglu balkona. Ako imate priliku da kreirate jedinstvene aranžmane u zemljanim posudama, saksijama, ili čak u podnožju drugih biljaka, paprati će se pokazati kao veoma atraktivna i kvalitetna opcija.

U vrtu se najbolje oseća u društvu. Bršljan i vinka puze oko nje po tlu, dok hortenzije i hoste dodaju boju i teksturu iznad. Zajedno prave sliku koja liči na pravu šumu. I tu nije samo lepota. Paprat, kao domaća vrsta, pomaže i samom vrtu – hrani zemljište, privlači korisne insekte i čini baštu življom.

Paprat vrste Athyrium spicatum u sivoj saksiji na drvenom stolu, okružena mahovinom i baštenskim alatom

Paprati – izdržljive i nezahtevne

Ono što najviše volimo kod paprati? Ne traže mnogo. Najbolje se osećaju u senci, ali mogu da podnesu i sunčanije delove vrta. Vole vlagu, ali prežive i kad kiša izostane duže nego što bi trebalo. Bolesti i štetočine ih retko diraju. Retko koja biljka je toliko otporna, a toliko lepa u isto vreme.

Zato su idealne za sve koji žele zelenilo bez stalne brige.

Iz naše ponude, izdvajamo dve izuzetne vrste koje će obogatiti svaki vrt ili enterijer svojom jedinstvenom lepotom i raznolikošću. Athyrium various nip. “Red Beauty” svojim crvenkastim nijansama dodaje dinamičan vizuelni akcenat vašem zelenom kutku, dok Athyrium filix-femina, klasična zelena paprat, donosi svežinu i gustinu vašoj bašti, ističući se svojom jednostavnošću. Svaka od vrsta je pažljivo odabrana da doprinese biodiverzitetu vaše bašte ili doma, nudeći ne samo estetski užitak, već i lakoću održavanja. Sa ovim izborom, sigurni smo da ćete pronaći savršenu paprat koja će odgovarati vašem prostoru i stilu.

Mlada paprat u crnoj plastičnoj saksiji na šljunku, pored baštenskih vila